Gradonačelnikova čestitka Svetom Ocu

15.3.2013 10:39:03
Sveti Oče!

Habemus papam! Ad gloriam Dei, na radost i zadovoljstvo svih kršćana i ljudi dobre volje imamo novog duhovnog pastira i poglavara Katoličke crkve!

U ime Grada Zagreba upućujem vam iskrene čestite i najbolje želje!

Božja providnost i povijesni znaci vremena na osobiti su način potvrdili prijateljstvo i ljubav između hrvatskog naroda i njegova glavnog grada Zagreba sa Svetom Stolicom i papama. I to još iz vremena prvih kršćanskih svetaca i slavenskih apostola, sv. Ćirila i Metoda; naročito od pisma pape Ivana VIII. iz 879. godine upućenog hrvatskom knezu Branimiru, pa sve do Vaša dva slavna predšasnika: blaženog Ivana Pavla II. i pape emeritusa Benedikta XVI.

Papa Vojtyla tri puta je u svome pontifikatu hodočastio i posjetio „voljeni hrvatski narod“, kako nas je od milja nazivao, dok je papa Ratzinger prije dvije godine također hodočastio u Zagreb, odakle je – urbi et orbi – kršćanskim obiteljima i zagrebačkoj mladeži uputio poruku ohrabrenja: Za djecu i obitelj ne trebamo brinuti ako su okruženi temeljnim kršćanskim i ljudskim krijepostima: ljubavlju, vjerom i nadom!

I papi Ivanu Pavlu II. i papi Benediktu XVI. imao sam čast simbolički uručiti grb i ključeve glavnog grada Republike Hrvatske.
Stoga bi, Sveti Oče, za drevnu hrvatsku metropolu i Zagrebačku nadbiskupiju, iza kojih se proteže 900 godina kršćanske tradicije i identiteta, bila iznimna čast ugostiti i Vas, posvjedočiti Vam ljubav i poštovanje, iskazati Vam dobrodošlicu!

U nadi i čvrstom uvjerenju da ćete svojim duhovno-pastoralnim vrlinama i vrhovnim autoritetom Crkvenog učiteljstva, usprkos svim izazovima suvremenoga svijeta, uspješno kormilariti Petrovom lađom, za dobro mira i cijele svjetske zajednice, za dobro kršćana i svih ljudi dobre volje – još jednom, u ime građana i vjernika Grada Zagreba, šaljem Vam najsrdačnije čestitke, izraze zahvalnosti i najbolje želje! 

ZagrebPlan 2020.-strateški dokument razvoja Zagreba

ZagrebPlan 2020. strateški je dokument dugoročne razvojne strategije Grada Zagreba, koji je istovremeno ambiciozan i još važnije OSTVARIV. Najbolji programski dokument se može pretvoriti u praznu gestu ako je neprovediv i postavlja ciljeve nedostižne u razumnom vremenskom roku. Ovaj dokument predstavlja dugoročni plan razvoja Zagreba do 2020. godine i obuhvaća vizije, ciljeve i prioritete te značajne projekte i aktivnostima kojima će se te vizije i prioriteti postupno ostvari...vati. Ovaj zahtjevan projekt pripreme ZagrebPlana, koji je ova Gradska uprava s Gradonačelnikom na čelu započela 2009. godine, ostvaren je na iskustvima europskih metropola s ciljem umanjenja negativnih posljedica društvenih promjena poput prevladavanja interesa individualnog nad društvenim i prioriteta kratkoročnog nad dugoročnim. ZagrebPlan računa s mobilizacijom svih potencijala društva radi zajedničkog doprinosa vrijednostima i ciljevima EU. Posebice je usmjeren na mlade kroz mjere unapređivanja obrazovanja, zapošljavanja i kvalitete življenja, te računa s proaktivnim odnosom mladih u svim procesima njegovog provođenja.
http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/zgplan/zagrebplan-ciljevi_i_prioriteti_razvoja_do_2020.pdf

Savjetovanje građana u vezi s legalizacijom objekata

Drage sugrađanke i sugrađani,

s neskrivenim sam zadovoljstvom, kao gradonačelnik, dočekao Vladin prijedlog novog zakona o legalizaciji za koji upućujem sve čestitke i pohvale aktualnoj vlasti. Vladin prijedlog, odnosno novi zakon, korespondira s onim što sam još 2001. uputio
tadašnjem nadležnom ministru i za koji se Grad priprema svih ovih godina.

Grad je poduzeo i poduzima niz mjera kako bi pomogao svojim sugrađanima u legalizaciji bespravnih građevina. Neke se već prim...jenjuju, neke kreću u petak , a dio sam uputio u hitnu skupštinsku proceduru u nadi da će i gradski zastupnici prepoznati važnost trenutka jer, radi se o sudbinama ljudi, o egzistenciji naših sugrađana. Možda je teško ući u kožu ljudi koji nemaju, ali odgovorna vlast to mora prepoznati i vrednovati.

Zato smo poduzeli sljedeće:

1. Za sve građane ustrojili Infopult „SAVJETOVANJE GRAĐANA U VEZI S LEGALIZACIJOM OBJEKATA na Trgu Stjepana Radić 1.
Radno vrijeme: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8,00 do 16,00 sati, utorkom i četvrtkom od 8,00 do 18,00 sat
(poželjno je donijeti raspoloživu dokumentaciju o objektu). 2. Otvorili besplatnu telefonsku liniju 0800 1771 na kojoj građani mogu, radnim danom, od 8,00 do 18,00 sati, dobiti sve relevantne informacije u vezi s pokretanjem postupka legalizacije.


3. U petak, 21. prosinca, u Savskoj 41 („Zagrepčanka“, osmi kat) otvara se i ured „POMOĆ GRAĐANIMA U VEZI S LEGALIZACIJOM OBJEKATA“ gdje će ovlašteni arhitekti i geodeti, na temelju upute djelatnika Infopulta u Gradskoj upravi, primati one građane slabijega imovinskog stanja koji su evidentirani u gradskim bazama podataka. Građani slabijega imovinskog stanja dobit će mogućnost da u svoje ime, a o trošku Grada, vode postupke preko tih ovlaštenih arhitekata i geodeta.
Uredovno vrijeme: ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 16 sati, utorkom i četvrtkom od 8 do 18 sati.


4. Definirali kriterije utvrđivanja statusa građana slabijega imovinskog stanja, a to su: prijava prebivališta na području grada Zagreba u neprekidnom trajanju od pet godina, status korisnika prava socijalne skrbi nadležnog centra za socijalnu skrb Zagreb ili Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 33/12) i Odluci o socijalnoj skrbi (Službeni glasnik Grada Zagreba 10/12), te da korisnik nema u vlasništvu drugih nekretnina na području Republike Hrvatske.


5. Također, građanima će se ponuditi i određene olakšice u vezi s plaćanjem komunalnog doprinosa za te građevine, u vidu obročnog plaćanja na rok do 10 godina s počekom od godinu dana, te olakšice u vidu smanjenja komunalnog doprinosa prema zonama i kvadraturi objekta: u I. zoni za 15 %, u II. zoni za 20 %, u III. zoni za 25 % i u IV. zoni za 30 %.


6. Radi realizacije navedenog u hitnu skupštinsku proceduru uputio sam prijedlog modela naplate komunalnoga doprinosa za bespravno sagrađene objekte, ali i za sve građevine koje će se dalje graditi prema građevinskim dozvolama, prema kojemu će se voditi računa o imovinskom cenzusu prihoda po članu obitelji.



Vjerujem da će sve navedene mjere pomoći da se učini taj pomak, da se objekti za koje nema zakonskih prepreka legaliziraju, da građani konačno dobiju uredne papire za svoj krov nad glavom i da se konačno uvede red u ovom području.

Vjerujem i u razumijevanje gradskih zastupnika i njihov osjećaj solidarnosti i pravednosti pri donošenju odluke o smanjenju komunalnoga doprinosa jer to korespondira s vremenom i situacijom u kojoj mnogi trebaju našu pomoć.

više na http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=47016
Vaš gradonačelnik
Milan Bandić

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA AQUARIUM ZAGREB

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA AQUARIUM ZAGREB

Nositelji projekta, tvrtka Adria Ihtis d.o.o., Arhitektonski fakultet i Veterinarski fakultet iz Zagreba, su u suradnji s Gradskim uredom za strategijsko planiranje i razvoj Grada, održali 13. studenog 2012. prezentaciju prijedloga projekta Aquarium Zagreb gradonačelniku Milanu Bandiću i njegovim najbližim suradnicima.

Republika Hrvatska ima 33.200 km2 površina morskih voda, preko 98 km2 jezera te 3.815 km rijeka u kojima živi 589 vrsta ribe i 7.505 beskralježnjaka. Grad Zagreb kao glavni grad Republike Hrvatske ujedno je centar kulture, obrazovanja, turizma, industrije i sporta. Cilj projektnog prijedloga je prikazati nacionalno podvodno bogatstvo u Aquariumu Zagreb, te stvoriti novi turistički proizvod Zagreba.

Edukativni potencijal Aquariuma Zagreb leži prije svega u „živom“ primjeru za nastavu prirode i društva, te biologije za više razrede.

Djeca vrtićke dobi bi kroz igru naučila i vidjela kako izgledaju ribe, rakovi, koralji i drugi organizmi. Mogu dobiti informacije koje će ih senzibilizirati i upoznati sa morskim ekosustavom, ekološkim zagađenjima i štetnosti prekomjernog izlovljavanja riba kao i značajem i potrebom za očuvanje mora i voda.

Djeci osnovnih škola Aquarium Zagreb služio bi kao živa učionica gdje bi im se interaktivno učilo što je primjerice: bočna pruga, ponašanje životinja u određenim situacijama, kako se riba štiti od grabežljivaca, kako se riba odmara, polaže ikru itd.

Srednjoškolski uzrast može interaktivno naučiti razliku između slatkovodnih i morskih riba, te upoznati kompletnu podvodnu floru i faunu Jadrana, koraljnih grebena, jezera, rijeka i potoka u Hrvatskoj i svijetu.

Objekt Aquariuma Zagreb biti će građen na osnovi najnovijih znanstvenih dostignuća vezanih uz ekološku gradnju. Biti će to potpuno energetsko-zeleni, ekološki objekt bez emisije CO2 plinova, objekt koji će gotovo 100% funkcionirati na principu iskorištavanja energije sunca, vode i zemlje bez potrebe trošenja vanjskih energenata.

Prijedlog je nositelja projekta osnivanje društva posebne namjene kao oblika  javno-privatnog partnerstva, model koji se temelji na članskom odnosu javnog i privatnog partnera u zajedničkom trgovačkom društvu. Financiranje projekta dijelom je predviđeno iz operativnih programa Europske unije.

U zaključku, nositelji projekta su naglasili društvenu, socijalnu i humanitarnu dimenziju projekta Aquarium Zagreb koja se iskazuje kroz brigu za starije građane, osobe sa invaliditetom, umirovljenike i hrvatske ratne vojne ivalide. Donacijama od prodanih ulaznica Aquarium Zagreb bi se uključio u borbu protiv svih formi diskriminacije.

Hrvatski „know how“

Cijeli projekt Aquarium Zagreb rađen je isključivo u suradnji sa domaćim sveučilišnim stručnjacima te je kao takav 100% hrvatski proizvod. U Aquariumu Zagreb biti će ugrađena najnovija tehnička i tehnološka rješenja prvi puta primijenjena na svjetskoj razini. Sveučilišna i akademska zajednica stup je i okosnica Aquariuma Zagreb.

U Aquariumu Zagreb biti će zaposleno minimalno 50 radnika.

Gradonačelnik Milan Bandić zaključio je da kvaliteta ideje i stupanj njene razrađenosti, kao i uklapanje projekta u strateške razvojne ciljeve i prioritete Grada, upućuju na to da je projektu potrebno dati podršku i nastaviti njegovu razradu.

PROJEKT ZAGREBAČKI KREATIVNI KLASTER GREDELJ

PROJEKT

ZAGREBAČKI KREATIVNI KLASTER GREDELJ

Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada, u suradnji sa Zagrebačkim holdingom, Službom za upravljanje imovinom, uz konzultantsku pomoć koju je osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,  razrađuje projektnu ideju Zagrebačkog kreativnog klastera, koju su 13. studenog 2012. gradonačelniku Milanu Bandiću i najbližim suradnicima predstavile pročelnica Ureda Jadranka Veselić Bruvo i Irena Matković, voditeljica prijave i razrade projektne ideje.

Međunarodno iskustvo pokazuje da kreativne industrije (arhitektura, dizajn, software&multimedija, oglašavanje, filmska i glazbena produkcija, moda, izdavaštvo, itd.) profitiraju kad su međusobno prostorno povezane i umrežene. Ovakvi prostori, osim dodane vrijednosti koju stvaraju i svoje uloge u poticanju razvoja gospodarstva temeljenog na kreativnim idejama, snažno doprinose ukupnom imidžu grada i najčešće su pokretači urbane obnove zanemarenih i podiskorištenih gradskih prostora.

Zagrebački kreativni klaster predstavlja razvojni potencijal, ne samo za značajniju gospodarsku korist već i za kulturnu identifikaciju grada, turističku privlačnost i njegovu međunarodnu prepoznatljivost.

Potencijal Grada Zagreba za osnivanje kreativnog klastera ogleda se u činjenici da je Grad Zagreb hrvatsko središte kulturnih/kreativnih industrija (procjena je da je 98% filmske i glazbene industrije koncentrirano u Zagrebu, a utvrđen je i velik postotak arhitektonskih, dizajnerskih i oglašivačkih tvrtki koje su u Gradu registrirane).

Pod terminom “kreativni klaster” podrazumijeva se i geografska koncentracija kreativnih industrija.

Cilj je privući profesionalce iz kreativnih industrija u neiskorištene prostore na lokaciji Gredelj, omogućiti im zajedničku infrastrukturu, međusobno umrežavanje i povezivanje s naručiteljima i modelima implementacije kreativnih zamisli.

Anketa zainteresiranosti potencijalnih članova klastera, provedena za sada putem Udruženja hrvatskih arhitekata i Hrvatskog društva dizajnera, te među tvrtkama čije kreativno područje obuhvaća izradu multimedije i software-a, ukazala je na interes i gotovo apsolutnu podršku fizičkom povezivanju kreativnih industrija na lokaciji Gredelj.

Planira se rekonstrukcija i prenamjena dvije postojeće građevine (zaštićene na nacionalnoj razini kao "industrijska baština") u cilju razvoja gradskog kreativnog klastera.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU financira tehničku (konzultantsku) pomoć pripreme ovoga projekta u sklopu svog Programa pripreme i provedbe razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz fondova Europske unije, a u najavi je moguće sufinanciranje pripreme arhitektonske projektne dokumentacije, s konačnim ciljem sufinanciranja investicije u okviru budućih operativnih programa financiranih iz fondova EU.

Projekt kreativnog klastera Gredelj jedan je od dva projekta s kojima Grad Zagreb sudjeluje u  dvije mrežne projektne ideje Sjeverozapadne Hrvatske, koje je Ministarstvo odabralo za daljnju razradu I tehničku pomoć. Zagrebački kreativni klaster Gredelj zamišljen je kao dio regionalnog projekta “Stvaranje preduvjeta za održivu podršku razvoju konkurentnosti gospodarstva i za daljini razvoj tehnološke infrastrukture u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj”.  U regionalnom projektu “Sjeverozapadna Hrvatska – Regija digitalnih muzeja” Grad sudjeluje s prijedlogom uređenja Muzeja osjeta u tunelu Grič.

Gradonačelnik Milan Bandić naglasio je svoju punu podršku projektu, prepoznavši ga kao početak urbane transformacije područja nekadašnjih željezničkih radionica Gredelj, koje se temelji na očuvanju industrijske baštine i identiteta tog prostora.

Grad Zagre-najštedljivija jedinica lokalne i regionalne samouprave

Grad Zagreb je najštedljivija jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj!

Sa zadovoljstvom objavljujemo da su napori zagrebačke gradske uprave, na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, u provođenju smjernica za gospodarski oporavak i zaštitu standarda građana prepoznati i u stručnim analizama državnih institucija, kao što je to primjer u najnovijem Newsletteru Instituta z...

a javne financije autora Josipa Franića.

U tekstu koji analizira zapošljavanje na lokalnoj razini u Hrvatskoj tijekom gospodarske krize, među ostalim, stoji: „Jedino je Grad Zagreb smanjio broj zaposlenih u tijelima, dok je na svim ostalim razinama (županije, gradovi i općine), došlo do povećanja“.

U usporedbi s drugim jedinicama, dakle, u promatranom razdoblju 2007. 2011., Grad Zagreb, analiziran u specifičnom statusu grada i županije jedini je u zemlji smanjio broj zaposlenih u gradskim uredima, zavodima i službama i to za 2,1%. Ipak, kod korisnika (zaposleni u dječjim vrtićima, domovima zdravlja, knjižnicama…) bilježi se blagi porast od 5,1%, što je također dobra vijest, jer, riječ o otvaranju novih dječjih vrtića i zapošljavanju novog stručnog kadra.

Zagreb i u krizi želi, mora biti i jest razvojni primjer Republike Hrvatske koja je na pragu ulaska u Europsku uniju. Glavni grad Zagreb ima svoju razvojnu filozofiju i strategiju od koje ne odstupa ni u ovim teškim recesijskim vremenima, zadržavajući svoju razvojnu autonomiju i kreativnost te položaj grada lidera, ne samo Hrvatske nego i šire regije.

Gredelj

Jučer je dio medija prenio tvrdnje određenih političkih subjekata u kojima se na posve neargumentiran i neodgovoran način optužuje Grad Zagreb za stanje u TŽV Gredelj. Tvrdi se da je Grad Zagreb tobože odgovoran za agoniju te tvrtke, da tobože ništa nije poduzeo kako bi pomogao da se spase ugrožena radna mjesta, da ne vodi „socijalno osjetljivu politiku“ i sl.

Činjenice su, međutim posve suprotne. Grad Zagreb je u posljednjih dvanaest godina vodio ne samo socijalno najosjetljiviju politiku u cijeloj zemlji, nego je i svojom politikom „otvorenih vrata“ poticao poduzetnike svih kategorija kako bi investirali u otvaranje novih radnih mjesta i kako bi se očuvala već postojeća. Ta i takva socijalna i gospodarska politika dovele su do toga da je stopa nezaposlenosti u Zagrebu – i danas ured krize i recesije – oko 9 posto što je gotovo dvostruko niže od državnog prosjeka.

Među tim subjektima svakako je i TŽV Gredelj, tvrtka koja zapošljava gotovo 1500 ljudi. Štoviše, može se slobodno reći da bez te i takve gradske politike Gredelj najvjerojatnije ne bi preživio, odnosno ne bi se do danas očuvale proizvodnja i radna mjesta.

Dovoljno je podsjetiti na nekoliko najvažnijih činjenica:

1. Narudžbom 140 niskopodnih tramvaja Grad Zagreb je Hrvatskom konzorciju Gredelj/Končar omogućio desetgodišnji posao i prihod od 250 milijuna eura!
2. Grad Zagreb je od TŽV Gredelja kupio i zemljište (Trnjanska cesta) i time toj tvrtki omogućio zaradu od novih 90 milijuna eura!
3. Uz to, Gredelj je za Grad Zagreb modernizirao i 12 motornih vlakova u vrijednosti od 50 milijuna kuna!
4. Grad Zagreb je u zadnjih nekoliko mjeseci u dva navrata zatražio zastoj ovrhe vezano za potraživanje od 841.000 kuna koje mu je Gredelj po sudskoj odluci trebao isplatiti i to upravo zbog toga što vodi računa o situaciji u kojoj se ta tvrka nalazi!
5. Napokon, zbog istih razloga Grad nije dosad utužio dugovanje Gredelja po osnovi spomeničke rente i komunalne naknade (u visini od 5,9 milijuna kuna) nego pokušava pronaći rješenje koje bi za tu tvrtku i njezine radnike bilo komfornije.

Prema tome nije istina da se Grad drži po strani, nego je istina da je TŽV Gredelj tvrtka koja je u državnom vlasništvu te da odluke o njezinoj sudbini donosi menadžment koji je postavila Vlada RH, a ne Grad Zagreb. Grad Zagreb nema, niti je ikada imao ikakve ingerencije u kadroviranju, vođenju tvrtke i u njezinoj poslovnoj politici.

Stoga objede na račun Grada i gradonačelnika Milana Bandića odbijamo kao prizemno i neodgovorno predizborno politikanstvo koje ni na koji način ne pomaže u očuvanju radnih mjesta u Gredelju, ali zato dovodi u zabludu javnost i radnike Gredelja koji su s pravom zabrinuti za svoja radna mjesta i sudbinu svojih obitelji.
To više što gradonačelnik Milan Bandić predlaže Vladi RH da zajednički pomognu Gredelju i njegovim radnicima i to tako da se nastavi s projektom niskopodnih tramvaja. To znači narudžbu novih 60 niskopodnih tramvaja koji su Zagrebu potrebni a Hrvatski kozorcij Gredelj/Končar na taj bi način dobio siguran posao u narednih pet godina. Gradonačelnik je to predlagao i bivšoj Vladi RH, a sada predlaže to i aktualnoj Vladi, vjerujući da se uz njezinu podršku ta ideja može realizirati na korist Zagrepčana i radnika Gredelja.