Čestitka za Dan hrvatske neovisnosti 8. listopada

Drage Zagrepčanke i Zagrepčani,

Čestitam vam Dan hrvatske neovisnosti – dan kojega slavimo u znak sjećanja na odluku Hrvatskoga sabora o raskidu državnopravnih sveza s ostalim dijelovima bivše države u jeku  ratne 1991.

Sjećamo se s ponosom vremena  u kojem je Hrvatska, izvrgnuta agresiji, pokazala odlučnost, zajedništvo, hrabrost i solidarnost, sjećamo se sa zahvalnošću naših branitelja koji su najzaslužniji za izborenu slobodu i neovisnost Lijepe naše.

Sve to, drage Zagrepčanke i Zagrepčani, trebamo i danas, trebamo vjeru u vlastite snage i mogućnosti, trebamo solidarnost prema onima u potrebi, trebamo odlučnost da sve naše potencijale i resurse iskoristimo za izlaz iz krize i recesije, za promišljen zaokret koji traži i odricanja, ali vodi k rješenju, koji  nudi optimizam,  i osigurava budućnost.

S uvjerenjem da imamo dovoljno snage i znanja, da zajedno možemo do toga cilja, do bolje i uspješnije Hrvatske, pozivam vas da ponosno istaknemo hrvatske barjake i još jedanput svima vama i svim hrvatskim građanima čestitam Dan hrvatske neovisnosti.

PRIOPĆENJE GRADONAČELNIKA

Zbog upita medija, a u interesu javnosti i istinitog informiranja želim kao gradonačelnik i prvi čovjek Gradske uprave reći sljedeće:

1. Moj politički imperativ, kao i imperativ Gradske uprave u zadnjih trinaest godina, uvijek je bila nulta stopa tolerancije prema svakoj eventualnoj nepodopštini, propustu ili možebitnoj nezakonitoj radnji bilo koga – od čistačice do sam...og gradonačelnika. Taj sam stav ne samo čvrsto zastupao tijekom svih ovih godina, nego ga i višestruko javno iznosio, pa ga sada, u ovoj prigodi, opetujem kao dugogodišnji politički moto i moj osobni stav.

2. Ako je netko iz bilo kojih razloga ili nakana u posljednjih 13 godina počinio bilo kakvo nečasno ili kažnjivo djelo, ako za to postoji sumnja ili svjedoci, čvrsto podržavam nadležne državne institucije u njihovu naporu da takve eventualne slučajeve istraže i razriješe na zakonit način. To također vrijedi za svakog člana Gradske uprave – od onog s najnižim stupnjem odgovornosti do samog gradonačelnika.

3. I u ovom konkretnom slučaju koji je „razotkrio“ „Jutarnji list“, Gradska uprava sa mnom na čelu zastupa ista načela i podupire nadležne institucije da do kraja i bez ostatka raščiste eventualne dvojbe i moguće propuste pa i možebitne nezakonite radnje ukoliko ih je bilo. Premda je, naravno, uvijek vrijeme za provođenje istraga i borbu protiv korupcije, svejedno se ne mogu oteti dojmu da je plasiranje takvih bombastičnih članaka samo desetak dana prije izbora u Zagrebu, usmjereno prema nekim drugim ciljevima koji s nultom stopom tolerancije prema korupciji i kriminalu nemaju mnogo veze. Ali zato, kako se čini, imaju veze s predizbornim sklonostima i interesima.

Vjerujem da će Zagrepčanke i Zagrepčani i to prepoznati.


U Zagrebu, 9. svibnja 2013.

Milan Bandić

Zahvala Zagrepčankama i Zagrepčanima na 113 tisuća potpisa podrške

　

Drage Zagrepčanke i Zagrepčani,

od srca vam se najiskrenije zahvaljujem što ste u tako velikom broju podržali moju kandidaturu za gradonačelnika Zagreba te moju kandidacijsku listu za Gradsku skupštinu. U samo nekoliko dana dali ste nam više od 113 tisuća vaših potpisa podrške što mi uljeva dodatnu energiju i vjeru da ćemo i nadalje zajedno raditi za naš voljeni Zagreb, da ćemo očuvati pa i podignuti razinu socijalne solidarnosti i osjetljivosti te nastaviti s preobrazbom našeg grada u jednu od najlješih i za život najugodnijih metropola u Europi.

Kao ni dosad, neću vas iznjevjeriti jer je moj životni i politički moto služiti i raditi za ljude 365 dana u godini i pustititi da nam sude djela, a ne riječi.

Vaš Milan Bandić

Istina o stvarnom financijskom stanju Grada i Holdinga

Istina o stvarnom financijskom stanju Grada i Holdinga

 

Posljednjih mjeseci građani Zagreba bombardirani su senzacionalističkim izjavama i  katastrofičnim tvrdnjama o tobožnjem financijskom kolapsu Grada Zagreba, njegovoj dramatičnoj zaduženosti i sl. Iako se iza toga najčešće skrivaju nepoznavanje stvarnog stanja stvari i sasvim očite političke namjere, te uznemirujuće „vijesti“ ipak zaslužuju suočavanje s činjenicama zbog istine i prava građana da znaju kakvo je stvarno financijsko stanje u Gradu i Zagrebačkom Holdingu.

1. Grad Zagreb je relativno nisko zadužen, pri čemu je ukupni dug 2012. bio gotovo tri puta niži od zaduženja koje je Grad Zagreb imao 2001. godine, gledajući omjer prihoda i zaduženja. Govorom brojki to znači da je Grad Zagreb 2012. uprihodio 6,41 milijardu kuna, dok mu ukupan dug iznosi 520 milijuna kuna, a anuitet 160 milijuna kuna. Godine 2001. prihod je bio 3,57 milijardi kuna, zaduženje 846 milijuna kuna, a anuitet od 264 milijuna kuna!
2. Takvu stabilnu financijsku situaciju u svom izvješću o kreditnoj sposobnosti Grada Zagreba priznaje i ugledna svjetska rejting agencija Moody's kada navodi: “Ba1 kao ocjena kreditne sposobnosti Grada Zagreba počiva na primjerenom proračunskom upravljanju koje se očituje u pristojnim poslovnim maržama u proteklih nekoliko godina, kao i općenito uravnoteženim financijskim ostvarenjima. Kao čimbenici ocjene, u obzir su uzeti i vrlo niska izravna zaduženost Grada te djelotvoran odgovor njegove politike na okolnosti slabog rasta prihoda, kojima se prilagodio racionaliziranjem svojih poslovnih i kapitalnih rashoda.“
3. Dakle, ono što opterećuje kreditnu sposobnost Grada nije loše gospodarenje Gradske uprave (kako se zadnjih mjeseci reklamira po medijima), nego enormno zaduženje Zagrebačkog holdinga koje je počelo upravo u godini (2009.) kada je Gradska skupština razvlastila gradonačelnika i preuzela sve upravljačke i nadzorne ingerencije. Prihodi Holdinga u 2012. manji su za 700 milijuna kuna u odnosu na 2009., dok su se ukupna zaduženja u tom periodu povećala za 175 milijuna kuna! Takvo stanje kao teret financijskoj stabilnosti Grada navodi i agencija Moody's, dodajući tome i „slabe izglede za gospodarski rast zemlje“.

4.      Žalosnu dijagnozu poslovanja Zagrebačkog holdinga, a time i vladajuće većine u Gradskoj skupštini (SDP-HSU, HNS i ZNL) potvrđuje i Institut za javne financije u svom glasilu Newsletter (br.73/veljača 2013.) kad kaže: „Financijsko poslovanje Holdinga je kontroverzno, a za širu zainteresiranu javnost njegova je stvarna financijska pozicija nepoznanica“. U Zaključku se konstatira da je „Financijsko poslovanje Holdinga slabo, a financijski se položaj u posljednje dvije godine značajno pogoršava. ...Međutim, zbog nerazboritog zaduživanja i slabog upravljanja financijama, nagomilane su visoke obveze koje prijete financijskoj stabilnosti Holdinga.“

 

Drage Zagrepčanke i Zagrepčani, dragi sugrađani,

to je ukratko istina i činjenično stanje o poslovanju i zaduženjima Grada Zagreba i poslovanju i zaduženjima Zagrebačkog holdinga. Sve ostalo spada u sferu političkih i drugih špekulacija, u pokušaj da se odgovornost za loše poslovne rezultate Holdinga prebaci na leđa gradonačelnika i na leđa Gradske uprave. Ali nesposobnost i nerad imaju i jednu dobru stranu, a ta je, da se dugo ne mogu prikrivati jer je u njihovoj prirodi samorazotkrivanje – na ovaj ili onaj način.

 

Vaš Milan Bandić, gradonačelnik

 

 

 

 

Mirna i dostojanstvena prvosvibanjska proslava u Maksimiru

Mirno i dostojanstveno, tisuće Zagrepčana s crvenim karanfilima koje su primili od gradonačelnika Bandića na ulazu u park Maksimir, slile su se na ovogodišnju prvosvibanjsku proslavu uz grah.

Okupljeni su se zabavljali uz kulturno-umjetnički program i rekordnih 50.000 porcija besplatnog graha pripremljenih po recepturi najboljeg gradonačelnika Milana Bandića. Besplatni grah se dijelio sugrađanima od 11 do 19 sati.

Gradonačelnik je dan nakon proslave sa zadovoljstvom rekao da je ova proslava bila najbolja odsad, mirna i organizirana.

Mi govorimo djelima, a ne riječima

Ostvareno

Što je iza nas?
Uzmemo li u obzir nepromišljene i brzopleto izrečene komentare koji se odnose na proteklo desteljeće, moglo bi se pomisliti kako smo radili malo, skupo i dugo. No, ipak, građani znaju da je to daleko od istine! Nama je najvažniji njihovo mišljenje jer mi smo tu kako bi radili u njihovu korist.
Iza nas je vrijeme istinskog preporoda Zagreba, velikog broja najrazličitijih intervencija u svim dijelovima grada, što je ostvareno relativno skromnim sredstvima. Uz novu gradnju stiglo je vrijeme i sustavnih ‘popravaka grada’ koji poboljšavaju kvalitetu života njegovih građana na najopterećenijim lokacijama i objektima.
Spomenimo najvažnije, vodeći računa prvenstveno o sadržajima na koje su građani najosjetljiviji.
Izgrađeno je i obnovljeno 47 vrtića za 257 novih odgojnih skupina, čime smo konačno sanirali manjak mjesta u zagrebačkim vrtićima.
Izgrađeno je, dograđeno i sanirano 29 osnovnih škola, a u izgradnji su još tri, s tim da konačno ukidamo trosmjenski rad i postepeno smanjujemo rad škola u dvije smjene, težeći radu u samo jednoj smjeni.
U presudnom trenutku prijetećeg kolapsa u javnom prometu u pogon smo postepeno stavili 240 novih tramvaja koje su proizvele domaće tvrtke. Oni su promijenili sliku zagrebačkih ulica, a niskopodnom konstrukcijom olakšali smo prijevoz svim građanima neovisno o njihovoj starosnoj dobi te zdrastvenom stanju.
Najmoderniji autobusi voze na 129 linija, čime smo u kratkom vremenu posve obnovili vozila javnog gradskog prometa, koristeći za to i željezničku prugu.
Sagradili smo i obnovili tisuće kilometara komunalne infrastrukture, sagradili nove ulice i obnovili postojeće. Pridodali smo jednaku važnost frekventnim prometnicama kao i malenim ulicama gradskih četvrti.
Posebno je vrijedan desetljećima planirani spoj Branimirove koji će brzo zasjati u punoj širini. Dovršen je Domovinski most, obnovljen i sagrađen novi Jankomirski most, konačno su sagrađene javne garaže i time oslobođen dio gradskih ulica od parkiranja koji je narušavao njihov izgled i samu prolaznost. Potaknuti ekološkom sviješću za bolje sutra, postavili smo biciklističke staze kako bi našim građanima osigurali što sigurniju vožnju, a našem Zagrebu što manje smoga.
Tu je i gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sanacija Jakuševca sa planom cjelovitog zbrinjavanja otpada gradnjom odgovarajućeg Centra.
Od značajnih javnih građevina, koje su u minulim desetljećima blokirale grad u pridruživanju europskim metropolama, sagradili smo: Muzej suvremene umjetnosti, Arenu Zagreb, Zagrebački plesni centar u Ilici, Ustanovu za hitnu pomoć te uredili Histrionski dom i druge kulturne sadržaje, pretežno u zgradama ranijih kina.
Završava se konačno dom zagrebačke Muzičke akademije i obnova povijesnog Francuskog paviljona u kompleksu Studentskog centra. Obnovljena su kazališta Gavela i HNK, Gornjogradska palača, Krležin gvozd, Muzej za umjetnost i obrt, Moderna galerija, Prirodoslovni i Arheološki muzej, Ljetna pozornica na Tuškancu.
Obnovili smo Bundek, uredili Sljeme za svjetske priredbe te uredili stotinjak parkova u pojedinim dijelovima grada. To je bilo desetljeće u kojemu Zagreb bilježi najveću sadnju zelenila i uređenje cvjetnjaka. Obnovljen je bazen i vodoskok kod Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, te je sagrađen novi kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Zemljišta u vlasništvu grada posebna su vrijednost za buduće urbanističko uređenje Zagreba.
Profesionalna i angažirana Gradska uprava bila je istinska logistika u korist svojih građana svim ovim zahvatima, ali i privatnim investitorima.
Na stolovima su već pripremljeni projekti najboljeg korištenja prostora u gradskom vlasništvu na čemu će raditi ugledni zagrebački arhitekti odabrani selekcijom javnih natječaja.
Treba li dalje spominjati ono što je građanima najbliže, ogroman trud i izdvajanja za socijalnu skrb. Po tome Zagreb istinski prednjači među europskim gradovima.
Što još reći osim kako puno toga nije u ovom sažetom prikazu.
Percepciju svih onih koji to ne vide ili žele umanjiti sve što je mijenjalo Zagreb čuvajući njegov identitet i posebnost , ne treba se previše truditi.
Pitamo Vas: Može li se u povijesti Zagreba pronaći desetljeće toliko intenzivne izgradnje i uređenja grada u što je uloženo toliko truda i sredstava za ugodniji život njegovih građana?
Mi govorimo djelima, a ne riječima!

Čestitka gradonačelnika za Međunarodni praznik rada i program za Maksimir

30.4.2013.

Drage Zagrepčanke i Zagrepčani, radnice i radnici,
od srca vam čestitam 1. svibanj – Međunarodni praznik rada!

Dugu tradiciju obilježavanja Međunarodnog praznika rada i blagdana Sv. Josipa radnika u našem Maksimiru nastavljamo i dalje – svjesni da u vremenu krize, recesije, gubitka radnih mjesta i izostanka pozitivnih gospodarskih trendova – više no ikad trebamo rad, zajedništvo, i složno djelovanje svih kojima je na srcu boljitak našega društva, svih naših građana, a prije svega onih koji žive od svoga rada i koji teret ovoga vremena prvi osjete.
Kriza zahtjeva prilagodbu, ali ne smije biti izgovor za rušenje radničkih prava i udar na dostojanstvo ljudi. Ona nas mora trgnuti iz letargije i pesimizma, potaknuti da radom, vlastitom kreativnošću i znanjem, stvaramo nove vrijednosti i pozitivno okružje za razvoj, za nova rješenja i promjene. Ne smijemo, također, zaboraviti na solidarnost s onima kojima je najteže i koji trebaju našu pomoć, jer samo tako reforme koje su ključ ozdravljenja gospodarstva mogu donijeti istinske rezultate i vratiti sigurnost u našu svakodnevicu.
Znam da možemo bolje, a to potvrđuje i pozitivan trend punjenja gradskog proračuna u prva tri mjeseca ove godine. Uvjeren sam, također, da imamo dovoljno snage i znanja, da u novom, sada i formalno europskom okružju iskoristimo sve svoje prednosti i potencijale, da Zagreb i Hrvatsku usmjerimo u željenom pravcu.
S tim uvjerenjem dragi radnici, drage Zagrepčanke i Zagrepčani, sve vas, kao i naše goste iz cijele Hrvatske pozivam da u srijedu, od 11 do 19 sati, u Maksimiru zajedno proslavimo Praznik rada, uz druženje i tradicionalni prvosvibanjski zagrebački grah.

Vaš gradonačelnik Milan Bandić


PROGRAM PROSLAVE 1. SVIBNJA

Glavni ulaz u park Maksimir 10,00 h
ZET-ova limena glazba / Zagrebačke mažoretkinje / KUD Horvati 10,30 h
podjela karanfila Livada u parku Maksimir – podjela graha 11,00 h– 13,00 h 14,00 h – 19,00 h
Pozornica: 10,30 h
Najava programa 10,30 – 11,00 h
Dječji zbor „KIKIĆI“ Teen zbor„GENIJALCI“ 11,00 – 11,25 h
Dječje društvo „PLESNI KRISTALI“ 11,25 – 11,55 h
KUD HORVATI 11,55 – 12,00 h
Klub za djecu i mladež „PINOKIO“ 12,00 – 12,30 h
Klapa SAGENA 12,30 – 12,35 h
Umjetnička škola „Franje Lučića“ 12,35 – 13,35 h
HSPD SLJEME ŠESTINE 13,35 – 13,40 h
Plesni studio „MEGABLAST“ 13,40 – 14,10 h
HGD „ČAROBNA FRULA“ 14,10 – 14,30 h
Limena glazba SIJAČ LUČKO 14,30 – 15,00 h
KUD SIJAČ LUČKO 15,00 – 15,20 h
Plesni studio „VEM“ 15,20 – 16,00 h
KUD VEDAR OSMIJEH i KUD ŽUMBERČANI 16,00 – 16,30 h
KUD BUKOVAC 16,30 – 17,00 h
Hrvatski gajdaški orkestar 17,00 – 17,30 h
Prvi Komin Snježanin 17,30 – 18,30 h
Boris Babarović Barba
Voditeljski par Mirna Medaković i Vinko Štefanac