Ostvareno
Što je iza nas?
Uzmemo li u obzir nepromišljene i brzopleto izrečene komentare koji se odnose na proteklo desteljeće, moglo bi se pomisliti kako smo radili malo, skupo i dugo. No, ipak, građani znaju da je to daleko od istine! Nama je najvažniji njihovo mišljenje jer mi smo tu kako bi radili u njihovu korist.
Iza nas je vrijeme istinskog preporoda Zagreba, velikog broja najrazličitijih intervencija u svim dijelovima grada, što je ostvareno relativno skromnim sredstvima. Uz novu gradnju stiglo je vrijeme i sustavnih ‘popravaka grada’ koji poboljšavaju kvalitetu života njegovih građana na najopterećenijim lokacijama i objektima.
Spomenimo najvažnije, vodeći računa prvenstveno o sadržajima na koje su građani najosjetljiviji.
Izgrađeno je i obnovljeno 47 vrtića za 257 novih odgojnih skupina, čime smo konačno sanirali manjak mjesta u zagrebačkim vrtićima.
Izgrađeno je, dograđeno i sanirano 29 osnovnih škola, a u izgradnji su još tri, s tim da konačno ukidamo trosmjenski rad i postepeno smanjujemo rad škola u dvije smjene, težeći radu u samo jednoj smjeni.
U presudnom trenutku prijetećeg kolapsa u javnom prometu u pogon smo postepeno stavili 240 novih tramvaja koje su proizvele domaće tvrtke. Oni su promijenili sliku zagrebačkih ulica, a niskopodnom konstrukcijom olakšali smo prijevoz svim građanima neovisno o njihovoj starosnoj dobi te zdrastvenom stanju.
Najmoderniji autobusi voze na 129 linija, čime smo u kratkom vremenu posve obnovili vozila javnog gradskog prometa, koristeći za to i željezničku prugu.
Sagradili smo i obnovili tisuće kilometara komunalne infrastrukture, sagradili nove ulice i obnovili postojeće. Pridodali smo jednaku važnost frekventnim prometnicama kao i malenim ulicama gradskih četvrti.
Posebno je vrijedan desetljećima planirani spoj Branimirove koji će brzo zasjati u punoj širini. Dovršen je Domovinski most, obnovljen i sagrađen novi Jankomirski most, konačno su sagrađene javne garaže i time oslobođen dio gradskih ulica od parkiranja koji je narušavao njihov izgled i samu prolaznost. Potaknuti ekološkom sviješću za bolje sutra, postavili smo biciklističke staze kako bi našim građanima osigurali što sigurniju vožnju, a našem Zagrebu što manje smoga.
Tu je i gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sanacija Jakuševca sa planom cjelovitog zbrinjavanja otpada gradnjom odgovarajućeg Centra.
Od značajnih javnih građevina, koje su u minulim desetljećima blokirale grad u pridruživanju europskim metropolama, sagradili smo: Muzej suvremene umjetnosti, Arenu Zagreb, Zagrebački plesni centar u Ilici, Ustanovu za hitnu pomoć te uredili Histrionski dom i druge kulturne sadržaje, pretežno u zgradama ranijih kina.
Završava se konačno dom zagrebačke Muzičke akademije i obnova povijesnog Francuskog paviljona u kompleksu Studentskog centra. Obnovljena su kazališta Gavela i HNK, Gornjogradska palača, Krležin gvozd, Muzej za umjetnost i obrt, Moderna galerija, Prirodoslovni i Arheološki muzej, Ljetna pozornica na Tuškancu.
Obnovili smo Bundek, uredili Sljeme za svjetske priredbe te uredili stotinjak parkova u pojedinim dijelovima grada. To je bilo desetljeće u kojemu Zagreb bilježi najveću sadnju zelenila i uređenje cvjetnjaka. Obnovljen je bazen i vodoskok kod Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, te je sagrađen novi kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Zemljišta u vlasništvu grada posebna su vrijednost za buduće urbanističko uređenje Zagreba.
Profesionalna i angažirana Gradska uprava bila je istinska logistika u korist svojih građana svim ovim zahvatima, ali i privatnim investitorima.
Na stolovima su već pripremljeni projekti najboljeg korištenja prostora u gradskom vlasništvu na čemu će raditi ugledni zagrebački arhitekti odabrani selekcijom javnih natječaja.
Treba li dalje spominjati ono što je građanima najbliže, ogroman trud i izdvajanja za socijalnu skrb. Po tome Zagreb istinski prednjači među europskim gradovima.
Što još reći osim kako puno toga nije u ovom sažetom prikazu.
Percepciju svih onih koji to ne vide ili žele umanjiti sve što je mijenjalo Zagreb čuvajući njegov identitet i posebnost , ne treba se previše truditi.
Pitamo Vas: Može li se u povijesti Zagreba pronaći desetljeće toliko intenzivne izgradnje i uređenja grada u što je uloženo toliko truda i sredstava za ugodniji život njegovih građana?
Mi govorimo djelima, a ne riječima!
Uzmemo li u obzir nepromišljene i brzopleto izrečene komentare koji se odnose na proteklo desteljeće, moglo bi se pomisliti kako smo radili malo, skupo i dugo. No, ipak, građani znaju da je to daleko od istine! Nama je najvažniji njihovo mišljenje jer mi smo tu kako bi radili u njihovu korist.
Iza nas je vrijeme istinskog preporoda Zagreba, velikog broja najrazličitijih intervencija u svim dijelovima grada, što je ostvareno relativno skromnim sredstvima. Uz novu gradnju stiglo je vrijeme i sustavnih ‘popravaka grada’ koji poboljšavaju kvalitetu života njegovih građana na najopterećenijim lokacijama i objektima.
Spomenimo najvažnije, vodeći računa prvenstveno o sadržajima na koje su građani najosjetljiviji.
Izgrađeno je i obnovljeno 47 vrtića za 257 novih odgojnih skupina, čime smo konačno sanirali manjak mjesta u zagrebačkim vrtićima.
Izgrađeno je, dograđeno i sanirano 29 osnovnih škola, a u izgradnji su još tri, s tim da konačno ukidamo trosmjenski rad i postepeno smanjujemo rad škola u dvije smjene, težeći radu u samo jednoj smjeni.
U presudnom trenutku prijetećeg kolapsa u javnom prometu u pogon smo postepeno stavili 240 novih tramvaja koje su proizvele domaće tvrtke. Oni su promijenili sliku zagrebačkih ulica, a niskopodnom konstrukcijom olakšali smo prijevoz svim građanima neovisno o njihovoj starosnoj dobi te zdrastvenom stanju.
Najmoderniji autobusi voze na 129 linija, čime smo u kratkom vremenu posve obnovili vozila javnog gradskog prometa, koristeći za to i željezničku prugu.
Sagradili smo i obnovili tisuće kilometara komunalne infrastrukture, sagradili nove ulice i obnovili postojeće. Pridodali smo jednaku važnost frekventnim prometnicama kao i malenim ulicama gradskih četvrti.
Posebno je vrijedan desetljećima planirani spoj Branimirove koji će brzo zasjati u punoj širini. Dovršen je Domovinski most, obnovljen i sagrađen novi Jankomirski most, konačno su sagrađene javne garaže i time oslobođen dio gradskih ulica od parkiranja koji je narušavao njihov izgled i samu prolaznost. Potaknuti ekološkom sviješću za bolje sutra, postavili smo biciklističke staze kako bi našim građanima osigurali što sigurniju vožnju, a našem Zagrebu što manje smoga.
Tu je i gradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, sanacija Jakuševca sa planom cjelovitog zbrinjavanja otpada gradnjom odgovarajućeg Centra.
Od značajnih javnih građevina, koje su u minulim desetljećima blokirale grad u pridruživanju europskim metropolama, sagradili smo: Muzej suvremene umjetnosti, Arenu Zagreb, Zagrebački plesni centar u Ilici, Ustanovu za hitnu pomoć te uredili Histrionski dom i druge kulturne sadržaje, pretežno u zgradama ranijih kina.
Završava se konačno dom zagrebačke Muzičke akademije i obnova povijesnog Francuskog paviljona u kompleksu Studentskog centra. Obnovljena su kazališta Gavela i HNK, Gornjogradska palača, Krležin gvozd, Muzej za umjetnost i obrt, Moderna galerija, Prirodoslovni i Arheološki muzej, Ljetna pozornica na Tuškancu.
Obnovili smo Bundek, uredili Sljeme za svjetske priredbe te uredili stotinjak parkova u pojedinim dijelovima grada. To je bilo desetljeće u kojemu Zagreb bilježi najveću sadnju zelenila i uređenje cvjetnjaka. Obnovljen je bazen i vodoskok kod Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, te je sagrađen novi kod Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Zemljišta u vlasništvu grada posebna su vrijednost za buduće urbanističko uređenje Zagreba.
Profesionalna i angažirana Gradska uprava bila je istinska logistika u korist svojih građana svim ovim zahvatima, ali i privatnim investitorima.
Na stolovima su već pripremljeni projekti najboljeg korištenja prostora u gradskom vlasništvu na čemu će raditi ugledni zagrebački arhitekti odabrani selekcijom javnih natječaja.
Treba li dalje spominjati ono što je građanima najbliže, ogroman trud i izdvajanja za socijalnu skrb. Po tome Zagreb istinski prednjači među europskim gradovima.
Što još reći osim kako puno toga nije u ovom sažetom prikazu.
Percepciju svih onih koji to ne vide ili žele umanjiti sve što je mijenjalo Zagreb čuvajući njegov identitet i posebnost , ne treba se previše truditi.
Pitamo Vas: Može li se u povijesti Zagreba pronaći desetljeće toliko intenzivne izgradnje i uređenja grada u što je uloženo toliko truda i sredstava za ugodniji život njegovih građana?
Mi govorimo djelima, a ne riječima!
